Kuća Bukovac – Cavtat
  • kuca_bukovac2
  • kuca_bukovac3
  • kuca_bukovac2
  • kuca_bukovac

Kuća Bukovac – Cavtat

Kontakt
Vlaha Bukovca 5
T +385 020 478 646

Radno vrijeme
01.11. – 31.3.
utorak – subota,
9.00-13.00, 14.00-17.00
nedjelja 14.00-17.00
01.04-31.10 
ponedjeljak – subota
09.00-18.00
nedjelja: 09.00-14.00

 

Kategorija: Oznaka:
000

Rodna kuća Vlaha Bukovca, jednoga od najpoznatijih hrvatskih slikara i začetnika hrvatskoga modernog slikarstva, ponovno je otvorena za javnost od svibnja 2004. godine, nakon desetgodišnje stanke i temeljite trogodišnje obnove.

Bukovčeva rodna kuća tipična je građanska kuća s kraja 18. i početka 19. stoljeća, kamena dvokatnica s manjim vrtom na južnoj pročelnoj strani i prostranim stražnjim vrtom na sjeveru. Kuća, smještena u jednoj od uličica što od cavtatske rive vode prema Prijekom, ima i svoju povijest i svoju pretpovijest – kontinuitet stambenoga mjesta još od antike. Naime, prilikom iskopa zemlje sa sjeverne strane kuće pronađeni su ostatci građevine iz rimskogaperioda, podnica, veliki broj tegula, ulomci keramike i dvije posudice.

Kuću je kupio slikarev djed, talijanski mornar Giuseppe Fagioni, koji se u Cavtatu oženio i nastanio; nadogradio ju je prvo Bukovčev otac, a zatim i sam Bukovac.

Kuća je sastavljena od dvije izvorno zasebne jedinice, od kojih je zapadna bila jednokatna sve do 1898. godine kada ju je Vlaho Bukovac nadogradio i na cijelom prostoru kata uredio atelijer. Unutrašnjost istočnoga dijela kuće zadržala je usitnjenu prostornu podjelu, dok zapadni dio čine velike prostorije: prostor gospodarske namjene u prizemlju, tinel na prvom katu te atelijer na najgornjem katu kuće.
Stalni postav muzeja čine Bukovčeva djela koja prezentiraju sve faze slikareva opusa. U tinelu na I. katu izloženi su portreti i slike intimističkoga, obiteljskoga karaktera. Od Autoportreta iz 1877. godine do onog iz 1921., nastaloga samo pet mjeseci prije smrti, može se pratiti umjetnikov razvoj i promjene stila. U atelijeru su predstavljene sve važnije slikareve faze, preko pariške, zagrebačke, cavtatske pa do posljednje praške. U ostalim prostorijama kuće postavljen je izboriz zbirke namještaja i osobnih Bukovčevih stvari, uzimajući u obzir nesmetano razgledavanje novootkrivenih zidnih oslika.

Kuća je otvorena i brojnim znanstvenicima istraživačima jer čuva oko 200 slika, crteža, skica, korespodenciju, hemeroteku, relevantnu bibliografiju, zbirku fotografija te rukopise autobiografije Moj život iz 1918. godine.